Horizontal List

Compra de participação maioritária no Greater Sunrise "é histórica" para Timor-Leste
FUTURO
Promulga OJE 2018, PR Lú Olo husu Governu rigor iha ezekusaun

Ai-han Timor Nian
CHINESE INFLUENCE ON RISE IN EAST TIMOR? ‘NONSENSE’
ECONOMIA
Apresentacao do Orcamento Geral do Estado 2018 - PM Taur Matan Rual
Timor Leste - Ekonomi
Bagaimana Ekonomi Timor Leste Setelah 16 Tahun Merdeka?
Timor Leste - Hutang
Akankah Timor Leste Menjadi Perangkap Utang China Berikutnya?
Timor Leste - Public Finances
Sustainable public finances ‘key to Timor-Leste’s future’
Timor-Leste - Banco Mundial
Governo timorense quer Banco Mundial focado em infraestruturas e capital humano

terça-feira, 11 de outubro de 2011

Produsaun Ba Dala Uluk Kampu Mina Rai Kitan TL 90% no Australia 10%

DILI – Produsaun mina rai KITAN, iha area konjunta tasi timor fahe rua Timor Leste (TL) hetan 90%, australia hetan 10%, kompania eni maka sai hanesan operador principal ba dezenvolvimentu mina iha KITAN.

Lia hirak nee hato’o husi gualdino do carmo silva nudar president autoridade petrolivero nasional do petrolifeiru (ANP) Timor Leste ba journalista sira liu hisi konfrensia da imprensa iha edificio ANP tasi ibun farol Dili.

Autoridade nasional petrolifeiru (ANP) nudar autoridade dezignada tuir tratadu tasi timor hakarak anunsia ba publiku katak hafoin de aprovasaun ba planu dezenvolvimentu kampu KITAN nian iha loron 22 fulan Abril 2010, operador kontratu JPDA 06-105 pty Ltd, hamutuk ho subkontratores tomak halo esforsu no servisu hamutuk diak ho autoridade nasional petrolifeiru hodia garantia kampu mina rai kitan tuir planu nebe maka aprovadu ona.

Hafoin liu husi prosesu naruk no riguroju atu adere ba lei aplikavel obrigasaun kontratu no regulamentus relevantes nebe maka iha kampu mina rai KITAN ikus mai hahu duni produsaun ohin segunda loron 10 fulan outorbru tinan 2011.

Tuir planu produsaun kampu nee sei dura to’o tinan 7. Tuir estimative\rendementu nebe maka governu rua sei simu husi produsaun mina rai kampu ne hamutuk tokon 740 dolares Americano husi nee sei fahe ba TL ho Australia tratadu tasi timor.

Alende de rendimentu nebe mak sei hetan husi produsaun mina rai kampu nian, iha mos opourtunidade ba emprezarios no servisu nain husi TL no Australia hodi hola parte iha projeitu ne tuir tratadu tasi timor. ANP sei kkontinua servisu hamutuk ho kompania operador no nia parseirus hotu atu opourtunidade sira nee ijisti nafatin durante kampu nee iha produsaun.

Ho opourtunidade nee mos ANP hakarak kongratula kompania operador kontratu Eni, JPDA 06-105 Pty Ltd no nia parseirus hotu ba sira nia determinasaun no komitmentu hodi lori kampu nee to’o halao produsaun.

Espesifikasaun tekniku hatudu katak, kampu mina rai KITAN sei produs uza floating pruductino storage of take (FPSO) ho posu produsaun tolu nebe iha tasi klean entre metro 305 to’o 335. Produsaun masimu husi kampu KITAN, mak sei to’o baril 400.000 loron-loron.

Nune’e mos Director Eni Timor Leste Tony Heynen katak, Eni komesa ona produsaun husi area KITAN nebe parte husi JPDA 06-105 iha area dezenvolvimentu konjunta JPDA entre timor leste ho Australia. Jpda nia distansia mais ou menus 240 km husi parte sul husi timor leste nia capital dilil no 550 km husi parte norte Darwin, Australia nian.

Eni maka operador iha kitan ho 40% interese ho INPEX timor sea, Ltd (35%) nomos talisman resources (25%) sira nee maka parseiru ba projeitu ida nee. Produsaun mina iha area kitan nee mai husi ekipamentu tasi okos ba tasi klean nian, nebe montante ba posu sira nee nia koneksaun bar o ahi FPSO ida nebe bele produs maximu 40,000 barrel por dia.

Produsaun primeiru komesa tinan tolu ho balu depois de deklara komersialidade dezenvolvimentu ida nee liu husi tempu nebe lalais, sura husi loron nebe deklara komersialidade ba to’o iha produsaun. Projeitu ida nee halo tuir duni orario no komersialidade ba to’o iha produsaun. Projeitu ida nee halo tuir duni orario nomos orsamentu hanesan ida nebe konkorda ona iha nia decisaun final ba investimentu (FID). Dezenvolvimentu ida nee mos halao tuir standard nebe diak teb-tebes husi parte saude, seguransa no meiu ambiente nian nomos halao ho relasaun diak no tranparensia ho parte interesado sira.

Produsaun ida nee sai nudar prova ba eni nia planu atu habelar nia existensia regiaun ida nee, depois de eni hola parte iha Australia nia area sira iha tasi laran nomos eni nia suksesu hetan mina iha Indonesia, ida nebe eni planu atu bele halo tuir fali nia suksesu husi KITAN, nomos kompania ida nee nia inisiativa ba gas no convensional iha Indonesia nomos China.

Eni existe ona hanesan operador iha Australia komesa husi 2000, existensia iharegiaun ida nee, depois de eni hola parte iha Australia nia area sira iha tasi laran nomos eni nia suksesu hetan mina iha Indonesia, ida nebe eni planu atu bele halo tuir fali nia suksesu husi kitan nomos kompania ida nee nia inisiativa ba gas no convensional iha Indonesia nomos china.

Eni existe ona hanesan operador iha Australia komesa husi 2000, esiste iha timor leste kokmesa tinan 2006. Iha Australia eni mak sai nudar operador ba posu minia iha wollybutt, nebe eni iha 65% interese. Eni mos iha 100% interese nomos sai nudar operador ba projeitu gas blacktip. Eni mos iha interese iha bayu undan, maibe laos hanesan operador. Eni mos iha 19 interese ba explorasaun iha tasi laran nomos lisensa produsaun iha Australia, timor leste no papua new guene. Husi 19 interese ne’e, eni mak operador ba 15 intereses sira nee. jos/jef

STL, 11 Outubru 2011

Sem comentários: